DRUGAČIJI POGLEDI

kontrast
tekst
razmak
linkovi

Prof.dr Vesna Jakšić

O značaju redovnih i pravovremeniskih oftalmoloških kontrola, kako na vreme propoznati problem sa vidom i kako očuvati zdravlje očiju.

Jun 2022.

Prof.dr Vesna Jakšić

oftalmolog, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Šef odeljenja za konzervativno lečenje zadnjeg segmenta oka na Klinici za očne bolesti KBC Zvezdara u Beogradu


1. Koja su to oftalmološka oboljenja najčešća? Da li su ona urođena ili nastaju tokom života? 


Najčešća oboljenja oka su stečena, odnosno ona koja nastaju tokom života. To mogu biti infekcije oka (kao što je npr. konjunktivitis), zatim “suvo oko”, katarakta, glaukom, senilna degeneracija makule odnosno žute mrlje, vaskularna oboljenja oka, povrede oka, komplikacije usled nošenja kontaktnih sočiva, ablacija retine i dr.


2. Problemi sa vidom značajno utiču na život i rad obolelih. Kako na vreme prepoznati problem?


Tačno je. Slabovidost ograničava svakodnevne aktivnosti. Savetujem redovnu proveru vida i pregled kod očnog lekara što se ne može zameniti ničim. Ali ne treba potceniti tzv. redovnu samokontrolu. Treba imati u vidu da veliki broj oboljenja opasnih po vid zapravo nisu praćena ni bolom niti crvenilom oka. Zato savetujem da povremeno proveravate svoj vid tako što ćete naizmenično zatvarati jedno pa drugo oko. Ako primetite da jednim okom slabije vidite, da boje deluju kao da su “isprane” , potom da vam nedostaje deo vidnog polja, krivljenje slike i slično, odmah se zakažite pregled. Na primer, za bolesti makule je karakteristično da se u centralnom delu vidnog polja krivi slika koju posmatrate.


3. Šta podrazumevaju savremene terapije i da li one mogu pomoći u izlečenju?


Savremena terapija lečenja oboljenja na primer makule podrazumeva suplementaciju (naši pacijenti to zovu “vitamini za oči”), a u slučaju pojave komplikacija u smislu vlažne forme npr. senilne degeneracije makule, daju se “antiVEGF” injekcije u obolelo oko koje sprečavaju rast i razvoj novoformiranih krvnih sudova te tako zaustavljaju “vlaženje” i oštećenje makule. Posredno, utiču da se posledice ovih nepoželjnih procesa u makuli ili smanje ili spreče. Ipak, najvažnije je da se ove bolesti na vreme otkriju jer je tada lečenje efikasno. Svaki dan kašnjenja smanjuje šansu za izlečenje.


4. Da li na pojavu ili razvoj neke bolesti može uticati naš stil života? Koji bi bio najbolji način da očuvamo zdravlje naših očiju?


Da, na pojavu brojnih oboljenja zapravo značajno utiče stil života i navike. Poznati faktori rizika za razvoj bolesti su pušenje, nepravilna ishrana, manje kretanja, korišćenje nekih lekova, narkotika, premor. Uz to, podatak da je u familiji još neko imao ili ima problem sa vidom i da osoba ima još udružene hronične bolesti kao što su šećerna bolest, visok krvni pritisak ili povišene masti u krvi, značajno povećavaju rizik da ta osoba dobije i neku od očnih bolesti. Najbolji način zaštite vida je da koristite zaštitne naočare kad god ste napolju, da smanjite rad sa tzv. emiterima plavog svetla (monitori kompjutera, mobilnih telefona, nekih televizora) ili obezbedite filtere koji će vas štititi, držite krvni pritisak i nivo masti i šečera u krvi pod kontrolom, pravilno se hranite, da jedite što više zelenog povrća (brokoli, kelj). Na kraju, naše zdravlje umnogome zavisi od nas samih, ali i od navike da redovno odlazimo na preglede kod očnog lekara.


Intervju objaveljen u magazinu Lepota&zdravlje, na dan 21. 06. 2022. godine.


M-RS-00001474