Zašto kontrola šećera spašava vaš vid?
Osobe koje boluju od dijabetesa često mogu osećati opterećenje i stres zbog stalne pažnje usmerene na ishranu i nivo šećera u krvi. To može dovesti do frustracije i osećanja bespomoćnosti.
Kada neko uloži trud kako bi dijabetes stavio pod kontrolu, a to ne dovede do očekivanih rezultata, često doživi razočarenje i obeshrabri se. Još je teže suočiti se sa saznanjem da je dijabetes doveo do pojave komplikacija, uprkos svim naporima da se one spreče.
Diabetes distress i diabetes burnout su emocionalni i psihološki izazovi sa kojima se suočavaju osobe koje žive sa dijabetesom, ali i njihove porodice.
Diabetes distress je specifičan oblik stresa i emocionalnog opterećenja koji su povezani sa svakodnevnim upravljanjem dijabetesom, tj. njegovim stavljanjem pod kontrolu. Osobe koje imaju diabetes distress osećaju frustraciju, anksioznost i bespomoćnosti zbog stalne potrebe za praćenjem šećera u krvi, primenom terapije, planiranjem obroka i drugim svakodnevnim obavezama.
Kako prepoznati ovo stanje?
-Osećaj preplavljenosti stresom zbog obaveza vezanih za lečenje
-Strah od komplikacija koje dijabetes može doneti, poput problema sa srcem ili očima
-Emocionalni zamor zbog konstantnog praćenja i vođenja brige o zdravlju.
Diabetes burnout (Sagorevanje zbog dijabetesa)
Diabetes burnout je ozbiljniji oblik emotivnog umora i iscrpljenosti zbog dugotrajnog upravljanja dijabetesom. Osobe koje dožive diabetes burnout često razvijaju osećaj beznađa i mogu prestati da uzimaju terapiju, mere šećer u krvi i počnu da zanemaruju i ostale važne aspekte lečenja.
Ključne karakteristike diabetes burnout-a uključuju:
-Ignorisanje dijabetesa: Ljudi sa ovim stanjem mogu izbegavati ili potpuno prestati da prate šećer, uzimaju insulin ili prate preporuke lekara.
-Smanjena motivacija: Osoba oseća da nema dovoljno snage ili volje da nastavi sa svakodnevnim obavezama u vezi sa dijabetesom.
-Osećaj nemoći i beznađa: Verovanje da šta god da rade, ne mogu postići kontrolu nad stanjem.
Oba stanja su ozbiljna, jer ukoliko se ne prate preporuke lekara u vezi sa lečenjem i dijetetsko-higijenskim navikama, povećava se rizik od komplikacija, uključujući i pogoršanje vida.
Najčešće komplikacije koje se javljaju kao posledica dijabetesa, kad je reč o zdravlju očiju i očuvanju vida su:
● Dijabetička retinopatija - dijabetička retinopatija se javlja kada promene u krvnim sudovima mrežnjače uzrokuju ili curenje tečnosti i krvi iz krvnih sudova ili rast abnormalnih novih krvnih sudova na površini mrežnjače.
● Dijabetički makularni edem - Makula je centralni deo mrežnjače koji omogućava najoštriji, jasan vid (prepoznavanje lica i boja, čitanje, vožnju, opažanje detalja...) - ona može da otekne usled nagomilavanja tečnosti iz propuštajućih krvnih sudova osoba sa dijabetesom. Ovo može dovesti do zamućenog ili izobličenog vida.
● Glaukom - Jedan oblik glaukoma, neovaskularni glaukom, uzrokovan je dijabetesom. Usled povećanog nivoa šećera u krvi, krvni sudovi mrežnjače postaju oštećeni i može doći do pojave novih, abnormalnih krvnih sudova (tzv. neovaskularizacija). Kada novi krvni sudovi počnu da rastu na dužici (obojeni deo oka), to može izazvati povećanje očnog pritiska i glaukom.
● Katarakta se može formirati ranije i brže napredovati kod osoba sa dijabetesom usled povećanog nivoa šećera u krvi.
● Oticanje očnog sočiva - Još jedan potencijalni efekat dijabetesa je oticanje očnog sočiva, što dovodi do zamućenja vida.
Prevencija dijabetičkih očnih bolesti
Podrška okoline, stručna pomoć i rad sa psihologom ili savetnikom mogu pomoći da se prevaziđu diabetes distress i burnout, vraćajući fokus na zdravlje i dugoročno upravljanje dijabetesom.
Pravilna kontrola nivoa šećera u krvi i redovne posete oftalmologu su ključni u prevenciji problema sa vidom i mogućeg gubitka vida uzrokovanih dijabetesom.
Reference:
https://www.aao.org/eye-health/tips-prevention/diabetes-distress-burnout-depression-exhausting
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/diabetes-and-your-eyes-what-you-need-to-know
diabetes.org